Da, kod nas se zove francuskom. I zvat ćemo je tako i dalje, naravno, ali ova salata nema ama baš nikakve veze sa zemljom dobrih vina i Napoleona. Ovo popularno jelo koje je dio svakog božićnog stola svoje korijene vuče iz majčice Rusije, tako da je primjerice Francuzi, ali i mnogi ostali zovu ''ruska salata''. S vremenom se njezina popularnost raširila, pa je osim u mnogim europskim zemljama popularna i u Iranu, Mongoliji, Izraelu, ali i Latinskoj Americi.

Pretpostavljate da se Rusi ovom salatom diče i zovu je ''ruska salata''? E, pa, u tom slučaju opet ste u krivu jer se ona tamo zove ''salata Olivier''. Ime duguje glavnom kuharu Lucienu Olivieru (on je pak bio belgijskog porijekla), koji je sredinom 19. stoljeća radio u prestižnom moskovskom restoranu Hermitage. Tamo je postala izuzetno popularna i dugo je bila zaštitni znak restorana.

Naravno, kao i svi veliki inovatori, i slavni Olivier recept je čuvao kao zmija noge, pa se tako ni danas ne zna kako se točno u početku ona spremala. Ipak, poznato je da su njezini sastojci bili kavijar, teleći jezik, komadići jastoga, kapari, krastavci, jaja, zelena salata i sojina zrna, ali je moguće da je priprema ovisila i o godišnjem dobu kad se salata radi. S druge strane, Oliver je dresing radio od senfa, vinskog octa i maslinova ulja iz Provanse.

Za popularizaciju salate najzaslužniji je Ivan Ivanov, pomoćni kuhar koji je iskoristio Oliveirov trenutak nepažnje i otkrio kako otprilike napraviti ovu salatu. Ubrzo ju je počeo pripremati u konkurentskom restoranu, a kad se pokazalo da Ivanov zna posao, za receptom su se pomamile izdavačke kuće. Recept je na kraju završio u kuharici i ''salatni boom'' mogao je početi. Samim time došlo je i do promjene sastojaka jer sve one luksuzne stvari (kavijar, jastog) počele su se mijenjati jeftinijima i pristupačnijima. Tako je zapravo nastala francuska salata kakvu danas poznajemo.

Nakon nekog vremena postala je iznimno popularna u Sovjetskom Savezu (posebno na dočecima Nove godine) jer je bilo lako doći do sastojaka i po cičoj zimi. No raširila se i po cijeloj Europi, tako da i mi u Hrvatskoj danas guštamo u ovoj salati i našoj inačici, ali i svi naši susjedi. Vole je i Iranci, ali i južnjaci, poput Španjolaca i Portugalaca.

U svakom slučaju, Božić i Nova godina su pred vratima, a sad kad ste naučili povijest, vrijeme je da salatu i napravite te ju s guštom s društvom smažete, a recept koji će vas oboriti s nogu potražite ovdje.