1.Gouda – jedan od najstarijih sireva u povijesti

Svima nam dobro poznata gouda jedan je od najstarijih zabilježenih sireva na svijetu koji se proizvodi i dandanas. Prvi zapisi o ovome siru datiraju još iz 12. stoljeća.

2. Kako je dobila ime?

Gouda je dobila ime po istoimenom gradu u zapadnoj Nizozemskoj, 27 km sjeveroistočno od Rotterdama. Baš u ovaj grad dolazili su svi proizvođači sireva iz okolnih gradova i na velikom sajmu vagali, procjenjivali i prodavali svoje proizvode. Ovakav srednjovjekovni sirni sajam još uvijek se održava u tom gradu, ali više kao turistička atrakcija.

3. Okus ovisi o tjednima sazrijevanja

Iako bi mnogi okus gaude opisali kao blag i kremast te je svrstali u sendviče ili jela koja se završavaju njezinim topljenim pokrovom, njezin okus ovisi o tjednima ili godinama sazrijevanja i tako se prilagođava gastronomskim prilikama. Ovaj sir može sazrijevati od nekoliko tjedana do sedam godina, pa će starije gaude biti slanije i jačeg okusa naspram onih mlađih. Tako je osim poznate mlade Sireline Goude idealne za sendviče u ponudi odnedavno i u kolutu odnosno u kori, punomasni polutvrdi kravlji sir koji tijekom zrenja od šest tjedana poprima slatkastu i blago pikantnu aromu.

Bilogorska Gouda sazrijevala je šest tjedana (Foto: Sandro Sklepić)



Kora sira nam također može puno reći o tome što se nalazi unutra. Tako će mlade goude, one od nekoliko tjedana do 6 mjeseci biti omotane u crvenu ili žutu koru, dok će one starije biti u crnom ili smeđem omotu. Goude od kozjeg mlijeka tradicionalno se zamataju u bijeli ili plavi vosak.

4. Namirnice s kojima se sljubljuje

Kao što smo već napomenuli, ovaj sir blagog i kremastog okusa kada je mlađi, idealan je dodatak bilo kojem klasičnom sendviču, no kada je sazrijevao više tjedana u kori, njegov je okus kompleksniji i daje nam mogućnost kombiniranja s namirnicama o kojima možda nismo ni razmišljali. Takva gouda idealna je za plate ili složenija jela, a ona blažeg okusa se ponekad se na sirnoj plati koristi kao ''čistač''. Od zanimljivijih okusa odlično ide uz slatkaste kruške, pivo, vino kao što je cabernet sauvignon, merlot ili cabernet franc, ali i viski.

Gouda nije namjenjena samo za sendviče, idealna je i za plate i složenija jela (Foto: Sandro Sklepić)



5. Temperatura posluživanja je bitna

Temperatura posluživanja uvelike ovisi o vrsti goude. Tako će se primjerice mlađi sirevi posluživati hladni, dok će se oni zreliji jesti sobne temperature kako bi kompleksniji okus u potpunosti došao do izražaja.

 

Advertisement