Za trećinu svjetske populacije kukci su uobičajeni dio jelovnika, no ne i za Europljane koji većinom smatraju da skakavcima i cvrčcima nije mjesto u tanjuru. Ipak, češki biznismeni Radek Hušek i Daniel Vach ne misle tako. Dugo su istraživali dobrobiti prehrane koja uključuje cvrčke i bacili se na proizvodnju proteinskih čokoladica i energetskih pločica za sportaše od zdravog brašna. ne sadrže šećer niti gluten, a dolaze u nekoliko kombinacija okusa. Maslac od kikirikija i cimet, ananas i kokos te tamna čokolada i naranča ili sezam za sada su u ponudi.

Brašno od cvrčaka nema izražen okus, a Radek i Daniel kažu kako mnogi ne primjećuju razlike u aromi od pšeničnog. Proteini su jednako kvalitetni kao kod junetine, piletine ili ribe, ali je više mikronutrijenata poput vitamina B, željeza i kalcija. Najvažnije je od svega da se za proizvodnju jednake količine proteina cvrčaka potroši 12 puta manje hrane, mnogo manje zemlje i minimalne količine vode. Osim toga, pritom se proizvodi 100 puta manje stakleničkih plinova. Kako tvrde, važna im je i etička razlika između ubijanja goveda i cvrčka. Na farmama se ne koriste antibiotici, a u usporedbi s pilićima ili svinjama manji je i rizik prenošenja bolesti na čovjeka.

 

on

"Sudeći prema istraživanjima, očekuje se veliki porast industrije jestivih kukaca. Mogla bi narasti na 1,5 milijardi dolara do 2012. Mnogo je mjesta u Europi gdje se proizvodi od kukaca mogu kupiti u trgovinama, primjerice Finska, Danska, Belgija i Švicarska već ih imaju na svojim policama“, kaže dvojac za Radio Prahu.
Za kupnju farme cvrčaka odabrali su Tajland zbog klimatskih uvjeta. Vlaga i temperatura od 25 °C cvrčcima savršeno odgovaraju. Godišnje proizvedu 42 tone brašna. Primjerice, za 1 gram brašna potrebno je 11 cvrčaka.